Šibenik Taxi

Ukoliko dolazite ili planirate doći u Šibenik, Zadar, Split ili okolicu, ukratko dolazite na ljetovanje, na more sigurno tražite povoljan i siguran taxi prijevoz za vas i prtljagu. Taxi Šibenik vam je na usluzi. Usluga prijevoza putnika od zračne luke Split, zračne luke Zadar, marina, ili bilo koje druge lokacije do Vašeg hotela ili apartmana po najboljim cijenama!

Više informacija na taxisibenik.com.hr

Kako privući posjetitelje da se vrate nazad na web stranicu?

Budimo realni, većina uspješnih web stranica ovisi o povratku posjetitelja i to se nikada neće promijeniti. Vraćanjem posjetitelja lakše zarađujemo i stvaramo dobar brend. Bitna stavka je da na web stranici postavite mogućnost komentiranja ili organizirate stranicu gdje će se vaši posjetitelji morati na neki način pridružiti. Na taj način korisnici mogu izraziti svoje mišljenje i zbog toga se vraćati nazad kako bi pročitali tuđe mišljenje. Na web stranici možete pokrenuti razne ankete, tada će vam se posjetitelji vratiti kako bi saznali rezultate ankete. Uz samu web stranicu treba vam i blog kojeg ćete često nadopunjavati novim sadržajem.

Na web stranici možete organizirati razne igre i kvizove. Najvažnija stavka vaše web stranice je redovito ažuriranje web stranice dodavanjem novog sadržaja, teksta koji je unikatan. Ne služite se nikad kopijama jer to nije moralno niti će vam pomoći pri rangiranju vaše Internet stranice na tražilicama.

Biološka zaštita od cvjetnog štitastog moljca na rajčici

Rajčicu napada veliki broj štetnika. Najznačajniji je cvjetni štitasti moljac u narodu zvan kao bijela mušica, koji kod velike brojnosti prinos rajčice može smanjiti i do 40%. Ishranom na lišću i plodovima te obilnim izlučivanjem medne rose koju naseljavaju gljive čađavice, značajno utječe i na izgled plodova.

Klimatski uvjeti u zaštićenim prostorima (staklenik, plastenik) idealni su za cvjetnog štitastog moljca, koji tijekom godine može razviti 10-12 pokoljenja. Upravo je to i razlogom potrebe velikog broja tretiranja kemijskim pripravcima.

U našoj državi poljoprivredni proizvođači problem bijele mušice u načelu rješavaju kemijskim mjerama. Zbog toga su se posljednjih nekoliko godina razvili biotipovi rezistentni na određene insekticide, što uzrokuje i sve veće štete. Učestalim prskanjima onečišćuje se okoliš (tlo, zrak i voda), a miješanje pripravaka i povećanje doze, osim rezistentnosti može uzrokovati i fitotoksičnost na tretiranim biljkama.

Uporaba insekticida rezultira odgodom berbe plodova rajčice, zbog karence. Očito, zbog ekotoksikoloških nedostataka kemijskih sredstava za zaštitu bilja, zaštitu rajčice od cvjetnog štitastog moljca nužno usmjeriti ekološki prihvatljivoj, uporabom bioloških i/ili nekih drugih sredstava.

Parazitske osice u zaštiti rajčice

U tu svrhu, kod nas je istraživana učinkovitost biološkog pripravka ENSTRIP koji sadrži parazitsku osicu Encarsia formosa. Pripravak EN-STRIP predstavlja veliki napredak u rješavanju problema koji uzrokuje bijela mušica na rajčici. Pripravak se primjenjuje vrlo jednostavno i bez opasnosti od trovanja čovjeka
koji ga primjenjuje te krajnjeg korisnika. Naime, kao biološka komponenta koristi se parazitska osica koja nije opasna za druge organizme. Pri uporabi ne treba koristiti zaštitnu opremu.

Primjenom spomenute osice nema karence, pa se berba može nesmetano obavljati. Da bismo mogli obaviti ispuštanje osice, na sve otvore u zaštićenu prostoru postavljamo mrežu. Na ulazna i stražnja vrata stavljamo dvostruke mreže, a na bočne (ventilacijske) strane jednu mrežu. Mreža je promjera 0,2 x 0,8 mm. Unutar plastenika/staklenika obvezno mjerimo temperaturu i relativnu vlagu zraka. Značajno je istaknuti da razvoj osice ovisi o klimatskim uvjetima. Naime, osica ne leti ako je temperatura zraka niža od 18°C ili viša od 38°C, kada može i uginuti. Optimalni uvjeti za razvoj su temperatura od 20 do 250C i relativna vlaga zraka od 50 do 85 %. Kako se ovaj prirodni neprijatelj uvozi iz Nizozemske, odrasle osice se nalaze u kukuljicama moljca koje su zalijepljene na kartončićima.

Kada primijeniti parazitske osice?

Vrijeme primjene u zaštićeni prostor je najkasnije 48 sati od dolaska pošiljke u našu državu. Unutar tog vremena pripravak se može uskladištiti na suhom i tamnom mjestu, pri temperaturi od 8 do 10 0C. Pripravak ENSTRIP sadrži oko 3000 parazitiranih kukuljica cvjetnoga štitastog moljca, što je dovoljno za 1000 m2 plastenika. Kartončići se vješaju na grane rajčice otprilike 75 cm od vrha biljke, na zasjenjenu stranu. Parazitirane kukuljice ne smiju se dirati rukama. Nakon izlaska osice iz kukuljice moljca osica leti po nasadu rajčice i trži nove ličinke te u njih odlaže po jedno jaje. Parazitirana kukuljica je u početku bijela, a nakon nekoliko dana počinje poprimati smeđu boju te na kraju pocrni. Jedna ženka dnevno odloži 20-25 jaja i u optimalnim uvjetima živi dva do tri tjedna. Za postizanje dobre učinkovitosti treba obaviti introdukciju osice u fazi kada je populacija cvjetnog štitastog moljca mala (2-3 moljca na jednoj žutoj ploči u razdoblju od sedam dana). Tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja treba pratiti populaciju štetnika i parazitske osice, te u slučaju povećanja brojnosti štetnika obaviti novu introdukciju. Kada je postignuta učinkovitost parazitacije 80 posto, smatra se da je biološka zaštita uspjela. Kao preporuku proizvođačima povrtlarskih kultura želim istaknuti da biološke metode suzbijanja gospodarski važnih štetnika rajčice proizvođači mogu primjenjivati uz početno ulaganje za nabavku zaštitnih mreža u plasteniku.

Prirodne neprijatelje za suzbijanje štetnika rajčice treba primjenjivati na opisani način, same ili u kombinaciji s nekim od nekemijskih metoda zaštite. Introdukcija prirodnih neprijatelja može se ponoviti više puta tijekom vegetacije, što nije slučaj s kemijskim pripravcima, koje proizvođači smiju primijeniti u propisanim dozama i ne više od 2 do 3 puta u godini.

Eko vino od breze

Mirjana Malogorski jedina u Hrvatskoj proizvodi brezino vino. Njezina tvrtka u blizini Siska ima dvjestotinjak stabala breze koje kupila prije četiri godine te bogatoj paleti proizvoda dodala još jedan.

“Uz breze posadili smo i stotinjak aronija. Da bi taj teren ušao u sustav eko terena bilo je potrebno tri godine. Napravili smo analizu tla i u njemu nema teških metala, a ni pesticidi se na tom području nisu koristili”, kaže Mirjana za Večernji list. Mirjani je važno da su proizvodi koje nudi ekološki i djelotvorni, a svi su bazirani na ljekovitom bilju. Nešto sama uzgaja, a nešto nabavlja od domaćih uzgajivača. U brezino vino miješa aroniju koja je bogata flavonoidima, za koje znanstvena istraživanja pokazuju da su djelotvorni u liječenju brojnih oboljenja.

“Kada dođe proljeće, dnevno možemo iz jednog stabla uzeti i deset litara soka, pa u sezoni iz jedne breze dobijemo stotinjak litara. Sok je dobar za detoksikaciju organizma, a možemo ga ostaviti i da fermentira u vino”, pojašnjava Mirjana.

Sok, a kasnije vino, sadrži obilje minerala koje stablo crpi iz tla, a u najvećoj mjeri ima betulina koji je dobar kod kožnih oboljenja ili pak čišćenja mokraćnih putova. Inovatorica ističe kako u njenom proizvodu nema sumpora, koji je dodatak svih kupovnih vina.

– Strogo kontroliramo čitav postupak, od crpljenja soka, preko fermentacije koja se odvija u Rimskom podrumu, kojega smo kupili samo za tu svrhu. Kada popijete vino, dobijete energiju iz prirode – poručuje Mirjana.

Iako je proizvodnja brezinog vina popularna u skandinavskim zemljama, Njemačkoj te u Japanu, u Hrvatskoj, smatra Mirjana, kaskamo za svime. Primjerice, vino od breze nije registrirano pri Zavodu za vinogradarstvo RH, jer ta institucija ne poznaje vina od ljekovitog bilja.

“Potražnja za našim proizvodima je velika, a većinu prodamo u Hrvatskoj, iako smo izvozno orijentirani. Sada nam problem predstavljaju carinske barijere što se nadamo da će se riješiti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju”, zaključuje Helena.

Izbor pčelinje paše

Uspješnost pčelarenja ovisi o odabiru odgovarajuce pcelinje paše. To je ona pčelinja paša koja pored vlastitih potreba osigurava za pčelinju zajednicu više nektara i peludi i to po mogućnosti kontinuirano.

Kod eko-pčelarenja uz to je potrebno da pašno podrucje bude zaštićeno od kemijskih zagađivača. Takva se područja nalaze u šumama, u zaštićenim područjima, rezervatima i na zemljištima gdje se uzgaja tzv. zdrava hrana.

Kada pčelar pronađe mjesto za svoj stacionarni ili seleći pčelinjak tada ga obilježi na zemljopisnoj karti i to pošalje u nadležni državni kontrolni centar. U centru se zahtjev razmotri te se može prihvatiti pčelarov prijedlog ili ga se eventualno može zatražiti da potraži bolje mjesto za ekološko pčelarenje.

Moraju biti isključene sve poljoprivredne površine bilo da su one ratarske, voćarske ili povrtlarske te se mjere odgovarajući
parametri za prepoznavanje opasnosti od prometnog ili industrijskog zagađenja. Održavanjem i obilježavanjem odgovarajućeg izolacijskog pojasa (udaljenosti) pčelar se zaštićuje od onečišćenih područja.

Osnovu za izračunavanje te izolacijske udaljenosti čini mjerenje radijusa kretanja pčela letačica od košnice do paše. Na udaljenost do koje će pčele maksimalno letjeti na pašu utječe nektarska sposobnost paše, smjer vjetra i razjedinjenost terena.

Pčele su po prirodi racionalne životinje te posjećuju pašu koja je prisutna u velikoj količini, onu koja ima veću koncentraciju šećera u nektaru i/ili teži pelud. Pčele nerado lete uz brda, a u slucaju jačeg vjetra prekinu izlet. Prosječni promjer izolacijskog pojasa je 2 km (zakonska odredba).