Šibenik

Šibenik je smješten u središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših hrvatskih kraških rijeka. Danas je Šibenik administrativno – politički, gospodarski i društveno – kulturni centar Šibensko – kninske županije koja se prostire duž obale zadarskog i splitskog dijela primorja u dužini oko 100 km, dok njezino zaleđe dopire sve do podnožja Dinare, udaljenog 45 km.

Šibensko – kninska županija na površini od 1860 km2 obuhvaća otočni i obalni dio te zaleđe. Otočni dio Šibensko – kninske županije čine 242 otoka, otočića i nadmorsko grebenje. Taj arhipelag je pretežno smješten u sjeverozapadnome dijelu šibenskog akvatorija, ističe se razvedenošću i slabom naseljenošću – na šibenskom području postoji svega 10 otočkih naselja. Najbrojnija otočna skupina Kornati poznata je po bizarnosti svojih oblika i raskošnim prirodnim ljepotama.

Kroz uski, krivudavi kanal se iz šibenskog zaljeva dugačkog 10 km i širokog 300 – 1200 metara, izlazi na otvoreno more i otočno područje. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do brdskog niza Trtar, a na jugoistoku do podnožja Svilaje. Ovaj prostor na kojem živi veći dio stanovnika županije, doživio je snažnu urbanizaciju poslije 2.svjetskog rata. Ovdje su smješteni gotovo svi proizvodni kapaciteti i koncentrirana gotovo sva gospodarska djelatnost i snaga županije.

Reljefnu sliku šibenskoga područja karakteriziraju brdski vapnenački grebeni, zatim udoline (Gornje i Donje polje) i zaravni – osnova poljodjelstva. Od biljnog pokrivača najviše je zastupljena smrča u zaledu i makija u priobalno – otočkim predjelima. Za šibensko područje je karakteristična mediteranska klima s vrućim ljetima koja razblažuje maestral i suhim zimama.

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, na sredini istočne obale Jadranskoga mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, ćudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.

Danas je Šibenik sa 47 274 stanovnika (2011.) glavni grad te kulturno, prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prometni položaj grada Šibenika je izuzetno značajan jer dobre prometne veze omogućuju kvalitetnu povezanost s okolnim područjima Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (33km) i Knina (55km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. Značajna je i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko splitske zračne luke u Kaštelima (udaljena 45 km) i zadarske zračne luke Zemunik (udaljena 50 km). Novoizgrađena autocesta Dalmatina još je kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te Europom.

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin veliki utjecaj osjeća se i u kontinentalnom dijelu. Obalni dio ponosi se visokim brojem sunčanih sati godišnje (2710 sati), dok se prema unutrašnjosti taj broj smanjuje. Ljeti su temperature relativno visoke, međutim ublažava ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora prema kopnu. Zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, dok su ljeta pretežno suha. U najvećem dijelu šibenske regije pušu bura i jugo, a duž obalnoga pojasa i osvježavajući maestral.

info: https://www.sibenik-tourism.hr
taxi služba: http://www.taxisibenik.com.hr

Rođena Dubravka Ugrešić, hrvatska književnica

27. ožujka 1949. u Kutini je rođena Dubravka Ugrešić, hrvatska književnica, prevoditeljica i esejistica. Bila je članica Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu i od početka devedesetih godina u stanju dobrovoljnog egzila. Završila je komparativnu i rusku književnost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te radila u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom Fakultetu. Iz političkih razloga početkom devedesetih godina napušta Hrvatsku. Trenutačno živi u Amsterdamu, povremeno predaje na američkim i europskim sveučilištima te piše za europske novine i časopise. Možda je najpoznatija po kratkom romanu Štefica Cvek u raljama života, s podnaslovom Patchwork roman, u kojem se postmodernistički, ironično i duhovito igra trivijalnom literaturom (ljubićem) gradeći tekst kao krojni arak s naslovima koji slijede sve krojačke termine, te grafički i sadržajno ušivavajući citate, pisma, savjete. Štefica je, nakon ustanovljene popularnosti, 1984. uspješno prebačena i na film (U raljama života, Rajka Grlića).

Danas je Štefica Cvek, premda nastala 15 godina ranije, često uspoređivana s britanskom Bridget Jones, sadržajno (Štefica je slično naivna i također traga za muškarcem svog života) i strukturalno (dnevnik, postmodernističko kolažiranje). Stalno propitivanje prirode pisanja i književnosti, suprotstavljanje popularne kulture visokoj literaturi, te kasnije problematiziranje egzila i pitanja identiteta, najčešća su obilježja njenih romana. U koautorstvu s Aleksandrom Flakerom 1984. uređuje Pojmovnik ruske avangarde, djelo u deset svezaka. Također se bavi prijevodima s ruskoga (Danil Harms, Boris Pilnjak), te piše scenarije za film i televiziju (U raljama života, Za sreću je potrebno troje). Knjige Dubravke Ugrešić prevedene su na gotovo sve europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama.

Rođen Ivan Rabuzin, slikar naivne umjetnosti

27. ožujka 1921. rođen je Ivan Rabuzin, hrvatski slikar naivne umjetnosti. Rabuzin se slikarstvom bavio više od 50 godina. Nije imao slikarsko obrazovanje, osim večernjeg tečaja crtanja kod Koste Angelija Radovanija. U početku je radio i u tvornici namještaja, a nakon prve izložbe, krajem 50-ih godina, posvetio se samo slikanju. Na njegovim su slikama motivi prirode i sela Hrvatskog zagorja. Najčešće je slikao brijegove, cvijeće, oblake i sunce. Imao je 200 samostalnih izložbi i još veći broj skupnih. Izlagao je u galeriji “Mona Lisa” u Parizu 1963. godine. O njemu je snimljeno 10 dokumentarnih filmova i objavljen veći broj knjiga na više stranih jezika. Oslikao je keramiku za poznatu tvrtku Rosenthal. Osim njega, tu čast imali su još samo Victor Vasarely i Henri Rousseau. Izradio je velike zastore za kazalište u Tokiju i Muzej moderne umjetnosti u Urawi u Japanu. Bio je saborski zastupnik HDZ-a od 1993. do 1999. godine (drugi i treći saziv Sabora). Preminuo je u varaždinskoj bolnici u 88. godini života.

Rođen Wilhelm Conrad Röntgen, njemački fizičar

27. ožujka 1845. rođen je njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen. Röntgen je 1895. otkrio posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja, X-zrake (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na fotografsku ploču, prolaze kroz različite materijale i ioniziraju zrak kojim prolaze. Konstruirao je rendgenske cijevi s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku te je tako postao prvi dobitnik ove nagrade.

Umro Giovanni Battista Tiepolo, talijanski slikar

27. ožujka 1770. godine umro je Giovanni Battista Tiepolo, talijanski slikar, jedan je od posljednjih velikih predstavnika venecijanskog slikarstva i jedan od najistaknutijih predstavnika kasnog baroka i rokokoa, virtuozni majstor iluzionizma i perspektive. Njegove besprijekorne stropne i zidne freske savršeno svjedoče o umjetnikovoj stvaralačkoj vještini, majstorskom nanošenju boje i senzibilnom odabiru teme. Freskama u rezidenciji u Würzburgu i u dvoru u Madridu snažno je utjecao na njemačko i španjolsko slikarstvo u završnoj fazi baroka.